22. 04. 2017.

SOČNI KOLAČ ZA 20 MIN U PAR JEDNOSTAVNIH POTEZA!!!!


Sastojci :
  • 25 dag maslaca
  • 30 dag šećera
  • 6 kom jaja
  • 1 vrećica vanilin šećera ili nekoliko kapi
  • ekstrakta vanile
  • 13 dag brašna
  • 25 dag 60% plemenite čokolade ( ja sam
  • koristila 70%)


Priprema:
1. Maslac pjenasto izmješajte s šećerom, dodajte 6 jaja (ne odvajati), miksajte, dodajte
vanilin šećer, brašno, te otopljenu čokoladu za kuhanje.
2. Dobro namastiti i pobrašniti kalupe za souffle , žlicom staviti smjesu u njih i peći na
200°C, (pećnica mora biti unaprijed zagrijana) točno 11 minuta. Ako imate metalne
kalupe za muffine, smanjite vrijeme pečenja na 9 ili 10 minuta.
3. Pečene ostaviti u kalupu , točno 2 minute na rešetki, onda lagano nožićem odvojiti
smjesu od stijenki kalupa, te izručiti na desertni tanjurić.


Posluživanje:
U smjesu po svome ukusu možete dodati Bailey's likera ili možda žlicu mljevenih prženih
lješnjaka...
Poslužite s tučenim slatkim vrhnjem i dekorirajte svježim voćem. Još bolje je ako imate
sladoled od vanilije. Ukoliko želite probati ovaj kolač ispeći, a nemate kalupe za souffle,
nema veze, odlično će poslužiti i keramičke šalice za kavu ili male teglice ravnih stranica ili
metalni kalupi za muffine.Važno je znati da metalni kalupi malo jače i brže peku, pa
biste trebali skratiti vrijeme pečenja u njima, barem za minutu-dvije!!
 Moje keramičke kalupe sam kuplia u Mulleru u City centru One, mali koštaju 12, a veći 22
kune.
 Od ove količine sastojaka ispalo mi je smjese dovoljno za 12 manjih ramekina.

Fotografija Recepti za brza i jednostavna jela.
Fotografija Recepti za brza i jednostavna jela.

RAFAELO KRALJICA, GOTOVA ZA POLA SATA


Ne zovu je džaba kraljica torti, jer zaista izgleda nevjerovatno bogato i ukusno. Pogledajte samo te slojeve kako su primamljivi i već na prvi pogled je želite probati :D Rafaelo torta, uistinu je pogodna za sve moguće prilike, jer izgleda bogato i otmjeno, tako da vas neće razočarati na bilo kojoj trpezi. Nadamo se da ćete je uskoro praviti, a voljeli bi naravno da i sa nama podijelite svoje iskusto kada je probate :D


Sastojci:

Za biskvit:
  • 7 bjelanjaka
  • 150 g šećera
  • 1 vrećica Vanilin šećera
  • 1 vrećica Praška za pecivo
  • 70 g Pšeničnog oštrog brašna
  • 150 g Kokosova brašna

Za kremu:
  • 7 žumanjaka
  • 2 vrećice Vanilin pudinga
  • 700 ml mlijeka
  • 100 g maslaca
  • 100 g šećera u prahu
  • 500 ml slatkog vrhnja

Još potrebno:
  • 12 komada petit beurre keksa
  • oko 100 ml mlijeka
  • 2-3 žlice maraskina
Za posipanje:
  • 50 g kokosova brašna
Priprema:

Za biskvit:

Bjelanjke umutite i postepeno dodajte šećer i vanilin šećer. Prašak za pecivo pomiješajte s brašnom te dodajte bjelanjcima, a zatim lagano umiješajte kokosovo brašno.

Smjesu ulijte u kalup za torte promjera 26 cm koji ste obložili papirom za pečenje. Pecite u pećnici zagrijanoj na 170 °C oko 15-20 minuta dok površina ne postane lagano žuta.

Biskvit ohladite i stavite na tanjur tako da gornju stranu okrenete prema dolje.Možete ga navlažiti sa malo mlijeka.

Za kremu:

Žumanjke izmiješajte s pudingom i 200 ml mlijeka. Preostalo mlijeko stavite kuhati i kad zavrije umiješajte pripremljenu smjesu. Kuhajte uz miješanje dok se ne počne zgušnjavati, a zatim maknite s vatre i ohladite.

Maslac i šećer izmiješajte električnom miješalicom i umiješajte u hladnu kremu.

Slatko vrhnje istucite u šlag i umiješajte u kremu.

Na biskvit stavite pola kreme, zatim posložite kekse koje ste umočili u smjesu mlijeka i maraskina. Prekrijte ostatkom kreme. Tortu pospite kokosovim brašnom.

mojakuhinja.net / bakina-kuhinjica.blogspot.ba

KOLAČ SA BANANAMA KOJI OSVAJA INTERNET :)


Savršen kolač za sve domaćice, koje vole brz, a pritome veoma jednostavan kolač u svome domu. Veoma je brz za napraviti, i neće vam oduzeti mnogo vremena. Uvijek je možete poslužiti gostima, kao i poslužiti na nekom prijemu.


Naravno, ono što vam je najbitnije, vašoj porodici će se itekako svidjeti, a djeci da ne govorimo. Ovaj će kolač vaši klinci, i vieše nego voljeti, i uvijek rado jesti, tako da se nećete pokajati ukoliko ga napravite.

Sastojci:


Tijesto:

9 jaja
9 kašika šećera
9 kašika mljevenih oraha
2 kašika brašna
1/2 kesice praška za pecivo



Fil:

1 litar mlijeka
2 vanila pudinga
4 kašike brašna
2 kesice vanila šećera
250 grama putera
2 kašike šećera u prahu


Čokoladna glazura:

120 gr čokolade za kuhanje
80 gr putera
8 kašika slatke pavlake


I još:

6 banana
400 ml slatke pavlake
sok iz jednog limuna

Priprema:

Tijesto:

Odvojiti bijelanca pa ih umutiti u čvrst snijeg, dodati šećer, jedno po jedno žumance i mutiti miskerom sve dok se ne dobije gusta čvrsta masa.


Pomiješati orahe, brašno i prašak pa pažljivo dodati smjesi od jaja. Pecite u plitkom, velikom plehu. Hladno tijesto presijecite na dva dijela.

Fil:

Pomiješajte brašno, puding i vanilin šećer s malo mlijeka. Ostatak mlijeka stavite da se kuha, dodajte šećer i kad provrije dodajte puding. Ohladite fil i povremeno promiješajte da se ne uhvati korica.


Umutite pjenasto puter sa šećerom u prahu pa postepeno dodajte puding sobne temperature.

Filovanje:

Na tanjir staviti dio tijesta, prelijte polovinom fila, pa stavite drugi dio tijesta i ostatak fila.


Očistite bananu, rasijecite ih po dužini na pola i poprskajte ih limunovim sokom pa poslažite po filu i prelijte glazurom.

Možete umotati folijom donji dio kolača da vam se glazura ne sliva previše, ali banane treba dobro zaliti glazurom da ne pocrne.



receptizapet.blogspot.ba / namirnice.ba

Kako uzgojiti eko paradajz u vlastitom vrtu ili u kanti na balkonu

Rezultat slika za Kako uzgojiti eko paradajz u vlastitom vrtu ili u kanti na balkonu

Rajčica ili paradajz je povrće iz porodice pomoćnica, porijeklom iz Južne Amerike.
Najprije je služila kao začin, a koristili su je i travari kao lijek.
Tek unazad 200 godina rajčica je pronašla svoje mjesto u kuhinji.
Gledano s botaničke strane, rajčica je voće, no uglavnom se s kulinarskog stajališta tretira kao povrće.
Rajčica je biljka koja ima velik broj različitih sorti, koje se razlikuju po visini (od 20 cm do 2 metra), po boji (crvena, ružičasta, bijela, crna, zelena, žuta, narančasta, tigrasta), te po obliku ploda (okrugli, ovalni, kruškoliki, duguljasti, naborani…).
Razlikuju se i po izgledu lista, cvjetovima te načinu rasporeda plodova.
Ako uzgajate više vrsta rajčica, primijetit ćete i da nisu sve istog okusa – neke su slađe, neke slanije, neke sočnije, neke vodenaste.
Rajčica – hrana i lijek
Likopen (antioksidans koji daje rajčici crvenu boju) štiti od srčanog udara, kardiovaskularnih bolesti, demencije i raka te blagotvorno djeluje na prostatu.
Rajčica potiče izlučivanje suvišne vode iz organizma te se preporučuje kod reume, gihta, kamenaca u bubrezima, mjehuru i žučnoj vrećici.
Također, pokazalo se da ljudi koji svakodnevno konzumiraju rajčicu ili pripravke od rajčice imaju veću otpornost na štetno djelovanje sunčevih zraka.
Znanstveno je dokazano da je udio flavonoida za 97% veći u organski uzgojenoj rajčici nego u plodu koji se uzgaja na konvencionalan način.
Pulpa rajčice je dobro sredstvo za njegu masne kože, narezani plodovi odlični su za obloge kao prva pomoć kod opeklina.
Rajčica ima nisku energetsku vrijednost – samo 2 kcal na 100 grama, što je čini odličnom namirnicom za mršavljenje.
Rajčica je bogata kalijem, fosforom, magnezijem, kalcijem. Obiluje vitaminima K, B1, B6, B3, niacinom, folnom kiselinom, vitaminom C, a najviše ima karotena (provitamina A).
Kako uzgojiti rajčice u loncu na balkonu


Mnogi od vas će reći: “Ja nemam vrt, pa ne mogu uzgajati rajčice.”
Ne očajavajte! Da biste bili ponosni vlasnici rajčica ne morate imati vrt.
Dobra vijest je da rajčice uspijevaju i na balkonu! Jedini uvjet je da vaš balkon ima puno sunca i možete ubirati plodove rajčica cijelo ljeto!
Prije nego se odlučite za sadnju rajčica na balkonu, raspitajte se koja vrsta najbolje uspijeva na balkonu.
Naprimjer, sorta imena Minibel namijenjena je za sadnju na malom prostoru – poput balkona. Ta vrsta izraste do oko 30 cm visine. Plodovi su joj sitni i ukusni.
Odredite u koje posude ćete saditi rajčice. Najbolji su lonci od plastike ili stakloplastike. Plastični lonci su dobar odabir zbog niske cijene i praktičnosti. Zemljani lonci nisu dobri jer brzo popiju vodu koja je namijenjena rajčici.
Vodite računa da je lonac u koji ćete posaditi rajčice dovoljno dubok. Dubina od 8 cm je apsolutni minimum, dok je lonac od 12 ili čak 16 cm vrlo dobar odabir.
Kada ste odabrali lonac, morate se pobrinuti za drenažu. Rajčica će vrlo brzo istrunuti ako je cijelo vrijeme u mokrom tlu. Većina kupljenih lonaca ima već unaprijed izbušene rupe na dnu.
Ako vaš lonac to nema, izbušite sami nekoliko rupica.
Lonac napunite kvalitetnim kompostom i zemljom te u nju zasadite rajčice. Kada biljka počne rasti, zabodite uz nju drveni kolac i zavežite je uz kolac. Kolac će pomoći vašoj biljci da održi stabilnost i ravnotežu.
Rajčice redovno zalijevajte. Kako ćete znati kada je vrijeme za zalijevanje? Stavite prst u zemlju, ako su prva 2 cm zemlje suha, vrijeme je za zalijevanje.

Rajčicu je potrebno povremeno nadohranjivati da bi dala što bolji urod. Svaki put kada rajčicu zalijete vodom isprat ćete i određenu količinu hranjivih tvari iz zemlje. Rajčicu nadohranite jednom mjesečno.
Uzgojem rajčice u loncu izbjeći ćete mnogobrojne bolesti koje ih napadaju iz zemlje.
Ako rajčicu sijete u loncu, posadite je krajem veljače i ostavite na toplom, ali uz obavezno razdoblje privikavanja na vanjske uvjete.
Lonce je potrebno, kada zatopli, barem jedan-dva puta tijekom dana iznositi na terasu, a noću unositi na zaštićeno mjesto. Tako će se biljka lagano prilagoditi vanjskim uvjetima.
Kada prestane opasnost od mraza i noćna temperatura se popne iznad 10° C, možete preseliti rajčice na balkon.

Kako uzgojiti eko rajčice u vrtu                      
Rajčica je samooplodna biljka, koja voli sunce i vlagu.
Uzgaja se od sjemena ili od presadnica (flanaca) proizvedenih u zagrijavanom, zaštićenom prostoru. Dobra presadnica visoka je oko 25 cm, a pri dnu debela je oko 1 cm.
Pri kupnji sadnica rajčice za vrt, potražite zdrave zelene biljke s debelim stabljikama bez ploda i po mogućnosti bez cvijeta.
Rajčica se u vrtu možete saditi u gredice kada prestane opasnost od mraza. Obično je to druga polovina travnja. Ako imate staklenik, možete je zasaditi i ranije.
Najvažnije je da je biljci toplo, da je osunčana i redovno zalijevana.
Rajčice sadite u zemlju koju ste dobro natopili organskim gnojivom – kompostom.
Presadnice rajčice imaju veliki korijen pa se stoga sade u unaprijed iskopane jamice. Razmak među redovima bi trebao biti 60 – 80 cm, a između biljaka 30 – 50 cm.
Uspješan uzgoj rajčice na otvorenom ovisi isključivo o temperaturi. Optimalna temperatura za klijanje sjemena je između 25°C i 30°C. Za rast i razvoj sadnice je potrebno od 18 do 25°C danju, te oko 15°C noću.
Na temperaturi nižoj od 10°C prestaje cvatnja i rast. Rajčica je vrlo osjetljiva na mraz i ugiba već na -1°C.
Rajčica je vrlo zahtjevna biljka po pitanju svjetlosti. Potrebno joj je barem 12 svjetlosnih sati na dan. U suprotnom, biljka se slabo razvija, kasni zoridba, a urod je slab.
Ako sadnice rajčice postanu visoke i slabe, znači da im nedostaje svjetlosti – vjerojatno ih niste posadili na dobrom mjestu.
Veliki su joj i zahtjevi prema vlazi. Prilikom sadnje morate predvidjeti i mogućnost natapanja zemlje, kako bi osigurali urod u slučaju eventualne suše. Ako biljka ostane bez dovoljno vlage, otpast će joj lišće, cvijet i plod neće dozreti.

Rajčice je najbolje zalijevati kišnicom.

Da bi rajčica dala puno velikih i zdravih plodova nije je dovoljno posaditi u kvalitetnu zemlju obogaćenu dobrim kompostom, već ju je potrebno nekoliko puta dodatno nahraniti.
Rajčice prvi puta prihranjujemo kada se razviju plodovi, a drugi put kad prvi plodovi počinju zreti. Rajčice je nabolje nadohraniti kvalitetnim organskim kompostom.
Uz rajčicu se uobičajeno stavljaju drveni kolci, za koje se ona povezuje kako bi održali stabilnost i ravnotežu biljke.
Pri berbi peteljku je najbolje odrezati škarama. Tako nećemo oštetiti nedozrele susjedne plodove.
Povoljno vrijeme za berbu su rani jutarnji sati ili večernji sati. U to doba plodovi neće biti rosni ni topli.
Najkvalitetniji su oni plodovi koji su tamnocrvene boje, a oko peteljke mogu biti svijetlocrveni.
Ubranu rajčicu je najbolje odmah upotrijebiti.
Potkraj sezone berbe mogu se brati i zeleni plodovi, koji se zatim spremaju na hladno mjesto.

Bolesti i nametnici

Najčešća bolest od koje stradava rajčica u našim krajevima je plamenjača.
Plamenjača je gljivična bolest. Ona se širi kada ima previše vlage, pa da biljka obolijeva uglavnom nakon kiše. Plamenjača uglavnom pogađa rajčicu i krumpir.
Osim plamenjače, rajčicu može napasti i pauk. To se često događa za vrijeme jakih suša. Na licu listova pojave se bjelkaste manje ili veće pjege, a na njihovu naličju vidljiva je fina sivkastobijela pređa u kojoj se nalaze pauci, njihove ličinke i jajašca.
Listovi na početku izgledaju mramorno, a kasnije postaju bjeličasti i posuše se. S osušenih listova, pauk se seli prema vrhu biljke na mlade listove. Plodovi ostaju sitni i mijenjaju oblik.
Ako se reagira na vrijeme, u početnoj fazi bolesti biljka se može spasiti. Kad se jednom biljka zarazi, potrebno je odmah odstraniti sve oboljele dijelove biljke i spaliti ih.
Čak i stupiće za koje je biljka bila vezana ne smijete koristiti iduće godine, već ih trebate spaliti.
Ono što se da učiniti je pokušati spriječiti zarazu. To možete učiniti tako da njegujete tlo, jer je ono osnova zdravog rasta.
Ako biljka ima hranjivo tlo, bit će otporna i teže će se zaraziti. Zalijevajte rajčice tekućim gnojivom od koprive jednom tjedno i bit će vam zahvalne.


Prskajte ih redovito čajem od preslice. Preslica sadrži puno silicijeve kiseline i djeluje preventivno protiv gljivičnih oboljenja.
Rajčicu često napadaju krumpirove zlatice. Upravo radi zajedničkih nametnika i bolesti ne preporučuje se sadnja rajčice pored krumpira.
Krumpirove zlatice će ipak prvo odabrati krumpir, tek krajem ljeta više počinju napadati rajčicu i patlidžan.
Krumpirovu zlaticu najlakše ćete mehanički ukloniti s vaše biljke. Kada osjete opasnost, ukoče se, padnu s biljke na tlo i prave se mrtve. Tada imate priliku pokupiti ih i odnijeti na neko drugo mjesto gdje neće raditi štetu.
Osim krumpirove zlatice, rajčicu napadaju i lisne uši te razne vrste insekata i gusjenica.
Lisne uši možete odstraniti s biljaka mlazom vode. Taj postupak treba provoditi ujutro kako bi se biljke što prije osušile na suncu. Ako to ne pomogne, možete upotrijebiti neko od prirodnih sredstava.
Protiv lisnih uši, hrđe, grinja, gusjenica i mrava u 10 l vode (najbolje kišnice) potopite 300 g svježih listova i cvjetova pelina ili 30 g suhog pelina. Ostavite pelin da se namače u vodi 2–3 dana, nakon čega koristite ovu tekućinu za redovito prskanje vaših rajčica.
Kompatibilnost s drugim biljkama
Rajčica se jako dobro slaže s nekim biljkama.
Tako rajčica odlično uspijeva u blizini bosiljka, nevena, luka, peršina, mrkve, šparoge.
Rajčica ne voli biti u društvu krumpira, kupusa, graška i komorača.
Skupljanje sjemena
Odabir rajčice za spremanje sjemena najvažniji je korak u ovom procesu.
Ako je plod vaše rajčice loše kvalitete, nema smisla skupljati sjeme takve rajčice, jer će i njihovi plodovi biti isto takve kvalitete.
Za sjeme birajte plodove na najzdravijim biljkama. Sjeme uzmite s potpuno zrele rajčice, ali opet ne pretjerano zrele. Sjeme prezrelih rajčica moglo bi već biti u fazi klijanja ili truljenja.
Sjeme s rajčice isperite vodom, stavite u cjedilo da se ocijedi, stavite na papir i pustite da se dobro osuši.

21. 04. 2017.

BILA SAM S MUŽEM U TRGOVINI U REDU ZA KASOM, A ONDA JE DOŠLA NEKA KLINKA


Muž i ja smo bili u trgovini i na redu za kasom, taman da stignemo na red, kad ispred nas iskoči neka klinka, 15-16 godina držeći u ruci sok i kaže, ‘Je l’ mogu ja pre vas jer imam samo ovu 1 stvar, a stvarno žurim?’



Muž kaže da može i tako se ona ugura preko reda. Znači, poludila sam jer smo već čekali preko dvadeset minuta u redu.



Potapšem je po ramenu i kažem joj da smo mi stigli prvi, a ona me ono hladno ignoriše. Muž nista ni da zucne. Bila sam bijesna dok smo se vozili ka kući i ni riječ nisam progovorila.




Kada smo stigli kući, počela sam da plačem jer me nije uopšte branio. Odgovorio mi je da ne dramim previše. U afektu sam se razbijesnela i opalila mu šamar. Uhvatio me je za kosu i rekao da ne opravdava nasilje niti da bi me ikada udario, ali da ako još jednom podignem ruku na njega, tražiće razvod.



Otad je prošlo 3 meseca. Jesmo se pomirili i sve to, ali čini mi se da nam je komunikacija dosta slabija, on je nekako i dalje hladan prema meni. Pitam se da li je moguće da sam ga toliko povredila.




ispovesti.rs

Popularni članci

 

BAKINA KUHINJICA Template by Ipietoon Cute Blog Design