Nakon što ste smanjili rizik od oboljenja kroz promjene životnih navika, najvažnije je podvrgavati se redovnim kontrolama kako postajete stariji.
Posjetite liječnika ako imate bilo koji od sljedećih simptoma, a koji traje duže od dva tjedna:
Promjene u stolici, kao što je iznenadna začepljenost ili proljev bez nekog očitog uzroka.
Vrlo tamna, mahagoni crvena ili svijetlocrvena krv u ili na stolici.
Stalna neugodnost u trbuhu.
Neuobičajeno “tanka” stolica.
Hitan, bolan osjećaj da trebate isprazniti stolicu.
Osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva nakon izlaska iz nužnika.
Neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, anemija ili umor.
Neki od navedenih upozoravajućih simptoma mogu ukazivati i na druga oboljenja ili ne moraju značiti ništa ozbiljno, ali samo liječnik može o tome prosuditi.
Načini smanjivanja rizika
Smanjite unos masnoća u organizam. Od ukupne količine dnevno primljenih kalorija neka na masnoće otpadne 25 posto ili manje od toga.
Smanjite unos crvenog mesa. Nadomjestite ga sa peradi (bez kože) i ribom.
Jedite barem dva puta dnevno voće i 3-4 puta povrće.
Svakog dana konzumirajte hranu bogatu vlaknastim komponentama
Redovito jedite povrće, kao što je kupus, prokulica, cvjetača.
Uključite u svoju prehranu redovite obroke bogate kalcijem (salata, mahunarke, grah, grašak).
Prebacite se na one mliječne proizvode koji ne sadrže masnoće ili ih sadrže malo, a u isto vrijeme su bogati kalcijem.
Hodajte pola sata dnevno.
Ako imate prekomjernu tjelesnu težinu, smanjite je do pet kilograma od vaše idealne težine.
Ako ste stariji od 40 godina, redovno posjećujte svog liječnika radi testova za rano otkrivanje bolesti.
Redovni pregledi – najbolja prevencija
Nakon što ste smanjili rizik raka debelog crijeva kroz promjene životnih navika, najvažnija sljedeća mjera koju možete poduzeti je podvrgavati se redovnim kontrolama kako postajete stariji. Čak 85 posto pacijenata kod kojih je rak uočen u svojoj ranoj fazi preživljavaju već poznati period od pet godina. Međutim, taj postotak pada na 55 kad se rak već počeo širiti. To je vrlo dobar razlog da odlazite na redovne kontrole.
Osim toga, postoji još jedan dobar razlog. Kontrole također mogu otkriti polipe (izrasline slične tumoru) na unutrašnjoj stijenci debelog crijeva. Mnogi polipi su dobroćudni. Neki pak, poznati kao adenomatozni polipi, mogu se pretvoriti u zloćudne, nakon što narastu do određene veličine. Taj proces traje barem pet godina. Budući da današnje metode pretraga mogu utvrditi polipe mnogo prije tih promjena, liječnici imaju odlične šanse zaustaviti rak debelog crijeva prije nego što uopće i nastane.
Tko se treba podvrći pregledu što se tiče raka debelog crijeva? Svatko tko ima velik rizik, a to znači svatko od nas, prije ili kasnije. Ipak, glavne rizične grupe su:
Ljudi stariji od 40 godina. To je dob kad neki ljudi počinju dobivati polipe premda su stvarni slučajevi raka rijetki. Nakon 50 godina starosti preporučuje se stroži pristup kontroli, jer 93 posto svih slučajeva raka debelog crijeva pojavljuje se u ljudi koji su prošli tu dob.
Ljudi s obiteljskom poviješću raka debelog crijeva. Ako je tu bolest imao netko bliži u obitelji (roditelj, brat ili sestra, tetka, stric, djed ili baka), vaš se rizik povećava tri do četiri puta. U ljudi s kroničnim ulcerativnim kolitisom ili Crohnovom bolešću rizik od raka je posebno visok ako se te bolesti razvijaju u vrijeme djetinjstva, ako traju duže od 10 godina ili zahvaćaju čitavo debelo crijevo. Ovisno o ozbiljnosti tih oboljenja, rizik je kod tih bolesnika 5 do 11 puta veći nego kod zdravih ljudi.
Ljudi kod kojih su prethodno bili dijagnosticirani polipi ili rak debelog crijeva. Oni trebaju ići na redovite kontrole radi eventualnog ponovnog javljanja tih oboljenja.
RECEPTIZAPET.BLOGSPOT.BA
