NAJEFIKASNIJE SRESTVO ZA ČIŠĆENJE KUPAONICE KOJE MOŽETE NAPRAVITI SAMI

Sigurno je i vama jedan od najomrženijih kućanskih poslova svakodnevno čišćenje kupatila. I koliko god da ga čistite, poslije kratkog vremena, uporne mrlje od sapuna i tragovi od vode opet su tu. I tako iz dana u dan. Ali, rješenje ipak postoji.
Napravite sredstvo koje će vam uštediti vrijeme, novac, ali i savršeno očistiti kupatilo. Nije potpuno prirodno poput ovoga, ali je vrlo učinkovito i opet povoljnije i zdravije od onih koje kupujete.




Potrebni su vam:

• alkoholni ocat
• deterdžent za suđe
• boca s raspršivačem

Šta dalje?
Šalicu alkoholnog octa zagrijavajte u manjem lončiću dvije minute. Ocat je potrebno zagrijati kako bi se sastojci bolje sjedinili. Nakon toga, dodajte pola šalice deterdženta za suđe, promiješajte te dobijenu smjesu naspite u bocu s raspršivačem. Dobijenu tekućinu pošpricajte po zaprljanoj površini. Idealno bi bilo kada biste sačekali bar dva sata prije nego što je isperete. Ova kombinacija savršeno uklanja i najtvrdokornije mrlje pa čak i rđu. Možete je koristiti za sve zaprljane površine u vašem kupatilu, a posebno za tuš bateriju, tuš kabinu i keramiku.

OBLATNE SA BANANICAMA….NAJLJEPŠI RECEPT KOJI JE NAPISAN ZA OBLATNE

Sastojci:

• 2 lista oblande
• 8 krem bananica

Fil:

• 500 g šećera
• 200 ml vode
• 250 g margarina
• 100 g čokolade
• 250 g mlevenog keksa
• 250 g mlevenih oraha

Priprema:
1. U šerpu sipati vodu i šećer, pa kuvati dok ne proključa. zatim, umešati margarin isečen na kockice i izlomljenu čokoladu i mešati dok se ne rastope.
2. Skloniti posudu s ringle, te umešati mleveni keks i mlevene orahe. ostaviti da se prohladi.
3. Na hrapavu stranu jednog lista oblande naneti polovinu pripremljene smese. Preko nje poređati krem bananice, blago ih utisnuti u fil pa premazati drugom polovinom smese. Na kraju prekriti drugom oblandom, hrapavom stranom okrenutom ka dole.
4. Kolač opteretiti težim predmetom i ostaviti u frižideru da prenoći, a zatim ga iseći na štangle željene veličine.

http://www.posaljirecept.rs/

ISPOVESTI: Poznat sam po tome da ne volim da čekam i rigorozan sam kada je to u pitanju…

Poznat sam po tome da ne volim da čekam i rigorozan sam kada je to u pitanju.


Jednom prilikom sam pozvao na piće devojku, koja mi se sviđala četiri meseca, i dogovorili se u 8 sati, ali je ona kasnila pet minuta i ja otišao kući.


Ona sutra ljuta, psuje što sam je ispalio… Međutim, kada smo bili na nekom ispitu, i kad sam ja otišao jer je profesor kasnio 3 minuta, shvatila je da ne glumim, već da sam jednostavno takav. Sad smo u vezi i uvek na sastanak dolazi ranije i čeka me. Zove me Sekundara…

DOKAZANO: Prvorođena djeca su zaista pametnija od svoje mlađe braće i sestara

Prema novoj studiji Sveučilišta u Leipzigu prvorođena djeca ostvaruju veći IQ koeficijent od svoje mlađe braće i sestara.


Studija pokazuje kako i nepodijeljena roditeljska pažnja ima veliki utjecaj na IQ kvocijent.




Zaključuje se kako razlike u inteligenciji proizlaze ne iz bioloških faktora već zbog utjecaja okoline i odgoja.

Studija procjenjuje pad od 1.5 IQ boda po djetetu. Ipak, u obiteljima s dvoje djece ne znači nužno da će najstarije dijete ostvariti i najveći IQ, ono posjeduje 60% šanse za većim IQ koeficijentom. Mlađi potomci stoga imaju velike šanse prestići stariju braću ili sestre.

Uz povećanu inteligenciju, prvorođena djeca također pokazuju veću percepciju vlastitih snaga.
Podaci korišteni u istraživanju preuzeti su iz triju nacionalnih studija, sastoje se od testova inteligencije i osobnosti, a uključuju i studiju iz Velike Britanije koja obuhvaća 20.000 ispitanika.
Dr. Julia Rohrer govori za Daily Mail: “Jedna od teorija jest ta da nadolazeća djeca ‘razrjeđuju’ roditeljske resurse.”

“Dok prvorođena djeca uživaju punu roditeljsku pažnju, barem na određeni period, kasnija djeca iste resurse dijele od početka.”

“Dodatan faktor opisan je i u hipotezi poučavanja koja tvrdi kako prvorođeno dijete poučava vlastitu braću i sestre te im objašnjava kako svijet funkcionira i slično.”

“Učenje drugih zahtjeva visoke kognitivne sposobnosti – djeca koja poučavaju trebaju se prisjetiti vlastitog znanja, to znanje strukturirati i smisliti dobar način na koji ga objasniti mlađoj braći i sestrama, što bi moglo dati dodatan poticaj za razvoj inteligencije prvorođene djece” – zaključuje dr. Rohrer.

Koliko se često treba tuširati?

Postoji sve više dokaza koji ukazuju da prekomjerno tuširanje, uz mnoštvo ostalih faktora, negativno utječe na mikrobiom prisutan na ljudskoj koži, koji se sastoji se od skupina bakterija, virusa i ostalih mikroorganizama koji žive u i na ljudskom tijelu.

Znanstvenici znaju da ti mikroorganizmi pozitivno utječu na ljudsko zdravlje, uključujući i imunološki sustav, probavu, pa čak i na funkcije rada srca. Poručuju kako mikrobiom treba shvatiti kao komplementaran i paralelan sustav isprepleten s ostalim funkcijama tijela. Postoje uvjerljivi indirektni dokazi koji ukazuju na to da tuširanje oštećuju mikrobiom kože, što pak šteti zdravlju kože.




Poznato je da tuširanje, odnosno pretjerano pranje, sa šamponima i sapunima uništava prisutne bakterije na koži i kosi, te smanjuje razine ulja. Kozmetička industrija zatim te razine pokušava nadomjestiti pomoću kozmetičkih proizvoda.

Općenito, suvremeni način života koji uključuje i često tuširanje loše djeluje na mikrobiom na ljudskoj koži.

Znanstvena studija na stanovnicima sela Yanomami u Amazoni, koji u trenutku provođenja studije nisu imali dokumentirani prethodni kontakt sa “zapadnjacima”, otkriva kako su koža, usta i izmet ispitanika puno bogatiji različitim bakterijama – a otkrivene bakterije pokazale su otpornost na antibiotike, bez prijašnjeg poznatog kontakta s antibioticima.




Dio problema oko konačnog stava znanstvenika jest i zbog teškog sastavljanja dovoljno velikog tijela ispitanika koji bi bili spremni preskočiti tuširanje na određeno razdoblje potrebno za izvođenje kontrolirane studije.

Umjesto konkretne studije, objavljeni podaci o utjecaju tuširanja na kožu uglavnom se sastoje od samostalnih eksperimenta. Takve anegdote mogu odgovoriti na najvažnije pitanje oko preskakanja tuširanja – Što učiniti sa smradom?

Neke od bakterija na tijelu izlučuju kemikalije neugodna mirisa, a pranje ili dezodorans poprilično dobro rješavaju problem. Ipak, osobe koje su odustale od tuširanja reći će da problem postoji samo zbog prvotnog stanja koje je izvan ravnoteže.

Najistaknutiji primjer je vjerojatno James Hamblin, koji je u lipnju 2016 objavio esej objašnjavajući odluku da postupno odustane od dnevnog pranja.

“Isprva sam bio masna, smrdljiva zvijer,” napisao je. “No kasnije tijelo kao da se privikne i postane ugodnije za ljudski njuh.”

Hamblin je izmijenio iskustva s novinarkom Juliom Scott, koja je dokumentirala vlastitu tranziciju na život bez tuša za The New York Times Magazine. Vlastito iskustvo pokazalo je da je samo jednim tuširanjem u tjednu u cijelosti oštetila kolonije bakterija na koži.

“Ako sam prljave kose, nagnem se pod tuš i smočim ju ali ne koristim šampon ili sapun, a gotovo nikad ne idem pod tuš… I sve je u redu. Zamolio sam prijatelje da mi kažu kako mirišem, a oni tvrde da mirišem dobro” zaključuje Hamblin.

Iako ne postoji razlog da ljudi poput Hamblina zboog smanjenog tuširanja postanu zdraviji od prosječnog čovjeka, svakako nema razloga ni da budu zdravi. Ako ništa, sigurno se uštedi puno vremena, vode i novca.

Naravno, ovakav radikalan stil života nije za svakoga, a dok se ne ustvrde konkretne činjenice o djelovanju tuširanja na kožu ne treba brzati u ekstreme, prenosi Business Insider.