Šefica Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH prim. dr. Mirsada Mulaomerović izjavila je kako zadnjih nekoliko godina opada broj cijepljene djece, a pogotovo opada pokrivenost cjepivom protiv ospica, rubeole i zaušnjaka (MMR cjepivo).
Prema njenim riječima, procijepljenost MMR cjepivom u FBiH pala je na 64 posto, što je značajno ispod prosjeka od 95 posto koliko je potrebno za kvalitetan kolektivni imunitet koji preporuča Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Doktorica Mulaomerović u razgovoru za Fenu ističe kako je najmanja pokrivenost MMR cjepivom zabilježena u prošloj godini.
- Cijepljeno je 11.843 djece u Federaciji BiH s prvom dozom MMR vakcine, što je znatno ispod zadanih ciljeva kako bi se ova bolest eliminirala - kazala je.
Služba za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) Federacije BiH nedavno je iznijela podatak kako je uslijed nedovoljnoga obuhvata MMR cjepivom u Federaciji BiH, u 2014. i 2015. godini došlo do epidemije morbila.
Prijavljeno je 5103 slučaja, a od tog broja 553 djece je zbog komplikacija hospitalizirano.
Dr. Mulaomerović smatra kako je pad pokrivenosti ovim cjepivom u Federaciji BiH, a i šire, izazvan dezinformacijama o posljedicama koje cjepivo može izazvati, kao i otporom koji se javio prema cijepljenju općenito u svijetu i kod nas, te djelovanjem raznih pokreta protiv cijepljenja. Ona napominje kako je slab obuhvat vakcinom prouzrokovao pojavu velikih epidemija ospica, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u drugim zemljama.
Također upozorava kako je nepovjerenje javnosti prema cjepljenju ozbiljno ugrozilo provođenje efikasnih protuepidemijskih mjera u slučaju nedavne velike epidemije morbila na našim prostorima, a moglo bi otežati i provođenje mjera u slučaju neke fatalnije epidemije.
Naredba Federalnoga ministarstva zdravstva
Federalno ministarstvo zdravstva ovih je dana donijelo naredbu o programu imunizacije stanovništva protiv zaraznih bolesti za 2017. godinu, s čijom se primjenom počinje sljedeće sedmice.
Ova naredba se inače donosi svake godine, s tim što je ovogodišnja naredba pobudila veće zanimanje javnosti zbog strožih mjere koje se predviđaju u njoj.
Naime, ako se roditelji ne budu pridržavali propisa programa imunizacije, njihova djeca neće moći biti upisana u vrtiće, škole, kolektivne smještaje, a provjera jesu li primili vakcinu bit će obavljana i kasnije pri zapošljavanju, stoji u naredbi.
Kada je u pitanju praksa cijepljenja u evropskim državama, ono je, pored BiH, obvezno u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Bugarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji i Malti. U Austriji, Njemačkoj, Holandiji, Italiji, Luksemburgu, Velikoj Britaniji, Danskoj, Irskoj, Španiji, Grčkoj, Portugalu, Finskoj, Švedskoj, Kipru, Estoniji, Latviji i Litvi, roditelji sami biraju žele li da njihova djeca budu cijepljena.
Prije cjepiva, ospice uzrokovale 2,6 miliona smrti
Liječnici upozoravaju kako bi zbog pada broja cijepljene djece neke gotovo iskorijenjene bolesti, poput ospica/morbila, ponovno mogle postati ozbiljan zdravstveni problem.
Prije pronalaska cjepiva ta je bolest bila jako rasprostranjena i procjenjuje se da je uzrokovala oko 2,6 miliona smrtnih slučajeva svake godine. Obavezno cijepljenje protiv ospica u BiH, s dvije doze MMR cjepiva, provodi se već više od 35 godina. Prvu dozu djeca dobivaju s navršenih 12 mjeseci života, a drugu u šestoj godini života.
Obvezno se trebaju cijepiti sve osobe koje nisu preboljele ospice, odnosno nisu primile dvije doze cjepiva protiv ospica. Posebno je važno da djeca prime dvije doze MMR (vakcina protiv morbila, rubeole i zaušnjaka) prije polaska u školu (do 14 godine ih treba nadoknaditi).
- Neželjene postvakcinalne reakcije obično su blage i uključuju temperaturu i kratkotrajan osip koji se može javiti 5 do 12 dana nakon cijepljenja. Rijetko je moguća neka ozbiljnija reakcija na MMR vakcinu, koja Zavodu za javno zdravstvo nikada nije prijavljena - kaže dr. Mulaomerović.
Ospice, ozbiljna virusna bolest
Ospice/morbilli su vrlo zarazna, ozbiljna virusna bolest, koja pogađa uglavnom djecu. Prenose se kapljičnim putem iz nosa, usta ili grla zaražene osobe. Početni simptomi, koji se obično pojavljuju 10 do 12 dana nakon infekcije, uključuju visoku temperaturu, curenje iz nosa, krvave oči, sitne bijele mrlje na unutarnjoj strani usta, te crveni osip na licu i tijelu.
Ne postoji specifično liječenje, a većina oboljelih se oporavi u roku od dvije do tri sedmice.
Ospice mogu biti ozbiljna bolest u svim dobnim skupinama, međutim, komplikacije bolesti se češće javljaju kod djece mlađe od 5pet godina i odraslih osoba starijih od 20 godina, naročito kod osoba s oslabljenim imunitetom.
Uobičajene komplikacije su infekcija uha, koja može dovesti do trajnog gubitka sluha, i proljev.
Komplikacije mogu biti vrlo ozbiljne, kao što je upala mozga, koja može dovesti do trajnih posljedica i upala pluća, koja je najčešći uzrok smrti kod djece oboljele od ospica, i dugoročne, kao što je subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE), vrlo rijetka, ali smrtonosna bolest središnjeg živčanog sistema, koja se razvija 7 do 10 godina nakon što je osoba bolovala ospice, iako se bila u potpunosti oporavila od infekcije.
